Dobrovoljno davanje krvi – vrhunac humanosti i ljudskog altruizma

  • Prvi pokušaji transfuzije krvi zabilježeni su u 17. stoljeću.
  • Tek početkom 20. stoljeća napretkom medicinske znanosti usavršava se tehnika transfuzije, odnosno uspješno je provedena transfuzija krvi s čovjeka na čovjeka nakon što su otkrivene krvne grupe i Rh faktori.
  • Prve transfuzije su provođene prijenosom štrcaljkom od davatelja do primatelja i tzv. „rotonda aparatom“ izravno iz vene davatelja u venu primatelja.
  • Prvu službenu transfuziju organiziralo je Društvo Crvenog križa u Londonu 1921. godine, a u Zagrebu je prva transfuzija uz točno određivanje krvne grupe obavljena 1924. godine u Kraljevskoj sveučilišnoj klinici za ženske bolesti i primateljstvo Liječničkog fakulteta u Zagrebu, odnosno današnjoj Klinici za ženske bolesti i porode.
  • Na području Narodne Republike Hrvatske 1949. godine dolazi do osnivanja transfuzijskih  centara u većim gradovima, a 1951. godine osnivaju se uz te centre i kabineti za transfuziju.
  • Do 1953. godine prikupljanje krvi u Hrvatskoj se obavljalo na način da su krv potrebnu za bolesnika davali članovi obitelji ili prijatelji, a dio davatelja krvi za to je dobivao određenu novčanu naknadu, ali je ipak često dolazilo do nestašica krvi, pa je dogovoreno da zadaću okupljanja davatelja krvi povjere Hrvatskom Crvenom križu, humanitarnoj organizaciji koja je do tada nebrojeno puta dokazala da zna okupljati ljude u svojim akcijama.
  • Hrvatski Crveni križ je tako postao utemeljitelj i promotor organiziranog dobrovoljnog davanja krvi na području Hrvatske, a dobrovoljno davanje krvi se zasniva na načelima dobrovoljnosti, solidarnosti, besplatnosti i anonimnosti.
  • Prva akcija organiziranog dobrovoljnog davanja krvi u Hrvatskoj održana je u Željezari u Sisku 25. listopada 1953. godine i taj se dan danas obilježava kao Dan dobrovoljnih davatelja krvi. Te godine su organizirane dvije akcije, sa prvotno skromnim rezultatima, koji su se marljivim radom i zalaganjem iz godine u godinu sve više povećavali, a započelo je i ustrojavanje baze podataka o dobrovoljnim davateljima koji u svakom trenutku mogu dati krv ili krvni sastojak za liječenje bolesnika.
  • Prve akcije dobrovoljnog davanja krvi u Hrvatskom zagorju provedene su krajem 1953. godine u Pregradi, Humu na Sutli – u tvornici „Straža“, Krapini, Zlataru i Bedekovčini, kada je prikupljeno 280 bočica krvi i od tada se te akcije provode svake godine na ovom području (od 1953. do 1959. krv je dala 4 601 osoba).
  • Čak i u današnje vrijeme, unatoč brojnim istraživanjima, krv u cijelosti još uvijek nije moguće nadomjestiti umjetnim pripravkom, te je uvijek potrebno imati dovoljne zalihe krvi.
  • Godine 2017. je u Hrvatskoj prikupljeno 199.985 doza krvi, što je 4,67 davanja na 100 stanovnika, od čega su 17 % davatelja bile žene, a 83 % muškarci, dok je prosjek darivanja krvi u EU 5,00 %.
  • Krapinsko-zagorska županija u zadnjih 10 godina kontinuirano zauzima prvo ili drugo mjesto, ovisno o godini, po uspješnosti u Republici Hrvatskoj, te je 2017. godine sa 7,14 davanja na 100 stanovnika (9.851 doza krvi) bila daleko iznad prosjeka Hrvatske.
  • Gradsko društvo Crvenog križa Krapina je po redoslijedu uspješnosti dobrovoljnog davanja krvi od osnutka Hrvatske prvo po uspješnosti u županiji, a u zadnjih 10 godina kontinuirano zauzima prvo ili drugo mjesto, ovisno o godini, po uspješnosti u Republici Hrvatskoj, sa čak prosječnih 11,50 davanja na 100 stanovnika u 2011. godini i drži kontinuitet u broju davanja i dalje dobro organiziranim i redovitim akcijama, pa je tako 2017. godine ostvareno 10,35 davanja na 100 stanovnika, odnosno prikupljeno je 2.663 doza krvi.
  • Mnogi dobrovoljni davatelji krvi broje na desetke davanja krvi, a sa 100 i više davanja je prema podacima iz rujna 2018. godine na području GDCK Krapina čak 46 osoba.

Ponosno na tradiciju dobrovoljnog davanja krvi , Gradsko društvo Crvenog križa Krapina predložilo je Gradu Krapini imenovanje šetnice uz rijeku Krapinicu ( od Ulice Ante Starčevića do mosta u Mihaljekovom Jarku kod zgrade Policije)  Šetnicom dobrovoljnih davatelja krvi. Kao čin zahvalnosti svim darivateljima krvi za živote koje su spasili nesebično, dobrovoljno i anonimno darujući krv, na inicijativu Gradskog društva Crvenog križa Krapina, Gradsko vijeće Grada Krapine u studenom 2018. godine donijelo je odluku o imenovanju ove šetnice Šetnicom dobrovoljnih davatelja krvi.